Moderna tehnologija - Moderna djeca

Posljednjih nekoliko godina tehnologija je uvela značajne promjene, kako u naš tako i u dječji život. Djeca i mladi često pretjeruju u korištenju mobilnih telefona, tableta, računala i ostaloga, te tako izazivaju ozbiljne posljedice za svoje psihičko i fizičko stanje.

Vrijeme se danas provodi uglavnom ispred televizora ili računala, te se ljudi kreću znatno manje od preporučenog. Postoje tako rezultati istraživanja u nekim europskim zemljama koji pokazuju, da čak 19% ispitane djece, u dobi od 2-5 godina, zna koristiti aplikacije za pametne telefone, dok samo 9% njih zna vezati vezice na cipelama. Isto tako 60% njih zna igrati igrice na mobitelu, ili pozvati nekoga, a samo 20% njih zna plivati.Važno je reći da bez obzira na sva tehnološka čuda koja nas okružuju, djeca su još  uvijek djeca. Činjenica je da, bez obzira na svu današnju tehnologiju, djeca trebaju naučiti neke stvari koje se tiču svakodnevnog života, budući da će tehnologiju savladati jednostavno i sasvim spontano. I nema sumnje da nove tehnologije znatno oblikuju naše razmišljanje, ali taj tehnološki bum događa se toliko brzo da nemamo vremena ispitati kako to utječe na našu djecu.

RAZMIŠLJANJE

Razmišljanje je kod djece vrlo bitno. To je ono što nas čini ljudima, da budemo civilizirani, omogućuje nam svakodnevno komuniciranje, te tako napredujemo na temelju vlastitih iskustava, znanja i onoga što smo vidjeli i osjetili. Razmišljanje kod djece obuhvaća svakodnevne procese koji se kod njih odvijaju, kao što su prije svega učenje, pamćenje… S obzirom na brzinu razvoja tehnologije, uloga roditelja nije nimalo laka, zbog toga što je teško uvidjeti na koji način to utječe na njihovu djecu.

 PAŽNJA

Pažnja kod djece je preduvjet za razmišljanje. Ako djeca ne pamte, ne možemo od njih očekivati da će biti kreativni; bez pažnje nema govora, učenja, pamćenja, rješavanja problema, razmišljanja… Ako se djeca sama ne nauče fokusirati i posvećivati pažnju nečemu konkretnom, ne možemo ništa puno očekivati od njih, jer su to svi aspekti njihova rasta i razvoja.

Današnje tehnologije, uvjetuju mozgu da pažnju pridaje informacijama na potpuno drugačiji način od čitanja. Prije bi se čitanju knjige posvetila maksimalna pažnja, bez ikakvog ometanja, dok danas djeca više čitaju na različitim internetskim stranicama.

Istraživanja su potvrdila, da su ona djeca koja su čitala iz knjiga, puno ranije završavala s čitanjem, ali i puno bolje pamtila od onih koji su čitali on-line. To je iz razloga što su drugima pažnju mamili razni oglasi,reklame i drugi ukrasi koji se mogu naći na tekstovima na internetu.

Poučen istraživanjima, pedijatrijski terapeut, i autor knjige „Virtual Child“, Chris Rowan, apelira na roditelje, vlast i nastavnike, da se djeci mlađoj od 12 godina uvede zabrana uporabe svih tehničkih uređaja.  Razlozi za to su sljedeći:

1) UBRZAN RAZVOJ MOZGA 

Mozak se počinje razvijati već u majčinoj utrobi, a ubrzani razvoj odvija se sve do 21. godine života. Ako je mladi mozak pretjerano izložen utjecaju uređaja kao što su pametni telefoni, Internet, televizija i slično, to kod djeteta uzrokuje nedostatak pažnje, pamćenja, mišljenja, smanjuje se sposobnost samokontrole, pa se javljaju neočekivani izljevi bijesa.

2) KAŠNJENJE U RAZVOJU

Prekomjerno korištenje tehnologije ograničava kretanje, što može dovesti do kašnjenja u razvoju. Kretanje poboljšava pažnju i sposobnost učenja.

 3) PRETILOST

Prekomjerno igranje igrica i gledanje televizija dovodi do pretilosti. Kod 30% pretile djece će se razviti dijabetes, te imaju veći rizik za rani moždani i srčani udar.

4) NEDOSTATAK SNA

Prekomjerna uporaba tehnoloških uređaja utječe i na kvalitetu sna. 75% djece ima neku vrstu takvog uređaja u spavaćoj sobi, što se pokazalo štetnim jer je negativno utjecalo i na njihove ocjene u školi.

5) MENTALNA OBOLJENJA

Prekomjerna uporaba tehnoloških uređaja dovodi do porasta dječje depresije, nedostatka pažnje, problematičnog ponašanja…
6) AGRESIVNOST
Nasilni medijski sadržaji mogu uzrokovati agresivno ponašanje kod djece.

7) OVISNOST

Što roditelji veću pažnju pridaju tehnologiji, to više udaljavaju djecu od sebe. Djeca su prepuštena sama sebi, povezuju se s uređajima, što može rezultirati ovisnošću.

8) EMISIJA ŠTETNIH ZRAČENJA

Mobilni telefoni i drugi bežični uređaji svrstani su u rizičnu kategoriju. Djeca su više osjetljiva na razne utjecaje od odraslih, zato jer su njihov mozak i imunološki sustav još u razvoju, tako da se ne može reći da je jednak rizik i za odrasle i za djecu.

9) ODGOJ I OBRAZOVANJE S POSTOJEĆOM TEHNOLOGIJOM SU NEODRŽIVI

Načini na koje su djeca odgojena i obrazovana u vezi s tehnologijom, više nisu održivi. Djeca su naša budućnost, ali nema budućnosti za djecu koja se prekomjerno koriste tehnologijom. 

 Prednosti tehnologije

Izloženost tehnologiji nije u potpunosti loša. Neka istraživanja pokazuju da neke video igrice i slični sadržaji poboljšavaju vizualne sposobnosti, moć zapažanja i slično, da se uoče detalji i izdvoji ono što je važno.  Tehnologija ne čini djecu glupljima nego drugačijima. Djeca koja puno pretražuju Internet, nisu postala gluplja zato što slabije pamte informaciju, zato što bolje pamte lokacije na kojima će naći potrebne informacije.

Današnja djeca sve manje moraju nositi informaciju u glavi, zato što ih imaju zapisane u svojim pametnim telefonima. Tako za današnju djecu možemo reći da se njihovi mozgovi prebacuju na tzv. razmišljanje „višeg reda“. 

Hoće li moderne tehnologije pomoći ili ne, u razvoju našeg djeteta, te načinu na koji ono razmišlja u najvažnijim godinama svoga života, uvelike zavisi i od samih roditelja. Roditelji mogu odrediti na koji će način djeca koristiti tehnologiju, te tako i odrediti njezin utjecaj na njihovo razmišljanje.

IZVOR:
http://www.klinfo.hr/djeca-2/skolarci/kako-internet-i-nove-tehnologije-utjecu-na-paznju-i-koncentraciju-kod-djece/
http://www.roditelji.hr/skola/2339-moderne-tehnologije-moderna-djeca/
https://www.google.ba/search?q=moderna+tehnologija+moderna+djeca&espv=2&biw=1511&bih=741&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwjJuuOfmaTKAhUI7A4KHcRhCEgQ_AUIBigB&dpr=0.9#tbm=isch&q=ovisnoist+o+internetu+kod+djece&imgrc=XjE-HtaTuwIMvM%3A

Ovisnost o Facebooku

Svi  znamo što je Facebook i kako nas međusobno poveziva u velikoj virtualnoj zajednici, međutim nitko ne govori o njegovoj štetnosti i ovisnosti koju izaziva. Ta ovisnost odnedavno ima i svoje službeno ime, ovisnost o Facebooku.
Facebook je namijenjen spajanju prijatelja, dopisivanju, praćenju događaja i novosti nama bliskih osoba. Ako ulazimo na facebook sa nekim određenim ciljem npr., idemo vidjeti tko ima rođendan ili kako je osobi xy bilo na putovanju, tada možemo reći da niste ovisni o facebooku, međutim ako bez nekog određenog cilja ulazite na facebook, samo zato što imate višak vremena i ne znate šta bi drugo radili i to činite nekoliko puta dnevno, tada je u pitanju ovisnost.

 Osobama kojima facebook postaje glavni oblik komunikacije i zanemaruje pravu, zapravo se udaljava od stvarnosti. Facebook krije velike opasnosti kojih nismo ni svjesni, oduzima nam vrijeme je jedna od opasnosti, istraživanja su pokazala da neki korisnici provode i do tri sata na faceboku, druga od opasnosti najviše se moze primjetiti kod mlađe populacije. Oni  zanemaruju druženje uživo, dok je to druženje neophodno za njih razvoj, dok kasnije tijekom života postanu vrlo nespretni u komunikaciji s ljudima oko sebe.
Rijetko tko će priznati da je ovisan o Facebooku, no ima pokazatelja koji to itekako potvrđuju. Pogledajmo neke od njih prema izboru Before it's news-a:

1. Očajnički tražite lajkove
2.  Igrate igre po cijele dan
3. Trud oko slike profila
4. Neprikidni statusi
5. Izlaganje frustracija
6. Stavljate statuse umjesto da ste s prijateljima
7. Koristite Facebook i vani
8. Provjeravate ljude preko Facebooka
9. Online komunikacija
10. Očajnički tražite nove prijatelje 

http://beforeitsnews.com/alternative/2013/06/top-10-signs-of-facebook-addiction-2684134.html https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhJgQDrIEtK1dc5IIZRIgn3inGNIFSCpOD4fHpvD32Cj-wXmWn7Jeon_oI1MEbkM5VZ-mPpEfPD70KP8B5tWIOSBXftD4F3ktV3YtOcJPl7AWq4WkB7xMe_lMXHnSSoDsj6n6JoS31_FKEB/s1600/12273080_731961993602508_1876524736_n.jpg

Ovisnost o društvenim mrežama

Sama pomisao na društvene mreže, znači komunikaciju i druženje u virtualnom svijetu.Virtualni svijet je danas postao puno stvarniji od stvarnosti u kojoj se moramo naći s nekom osobom i stvarno razgovarati s njom.

Da li ste i vi među njima?

Korištenje društvenih mreža, odnosno najpoznatiji nam Facebook raste iz dana u dan.

I sami smo došli u situaciju da tražimo prijatelje preko interneta, jer smo željni druženja, a uvijek je lakše sjediti za laptopom i skrivati svoje lice, nego se ustati i upoznati i pričati s tom osobom. Iz ovoga možemo zaključiti da nas internet vuče i tako tonemo u virtualni svijet .

Pitamo se što nas je dovelo do toga?

Ovdašnjim možemo reći modernim načinom života, doveo nas je prvo do nedostatka vremena. Usmjereni smo samo na posao i druženje. Ponekad ne možemo sve stići, a  internet nam pruža ono za što inače nemamo vremena.

Omogućava nam brže plaćanje računa, informacije o najnovijim događajima, i o svemu što nam je u određenom vremenu potrebno.

Dakle, internet nam pruža sve mogućnosti, međutim postoje ljudi koji ne koriste internet, postavlja se pitanje „Da li imaju više vremena, za što mi ovisnici o internetu nemamo?“ Možda, ti ljudi se baziraju samo na ono što ih zanima, većinom ih mogu čuti preko drugih medija, pa im nije potrebno koristiti internet i tražiti daljne informacije.

Ali zato mi ovisnici to radimo.

Prvo ujutro kada otvorimo oči bude to da uzmemo mobilni uređaj i ulazimo na internet. Otvaramo aplikacije počevši od Facebook-a, Instagram-a, te Twitter-a i naravno Email-a, gledamo što smo propustili, tko je kakvu sliku objavio  nešto napisao ili podijelio sa virtualnim društvom.

Zašto se toliko zanimamo za tuđi život, zašto nam je bitno tko će imati bolju sliku na instagramu, čemu sve to?

Možda sve to radimo iz dosade? Ljudi kojima je teže osmisliti vrijeme skloni su druženju na Facebook-u. Istraživanja pokazuju kako si velik broj ljudi „krati vrijeme“ dopisujući se online, čak njih 40% žena i 30% muškaraca, koristi virtualni oblik dopisivanja bez namjere da tu drugu osobu kasnije susretnu u stvarnom svijetu.

Razmjena poruka može se odvijati istog trena umjesto da čekamo nekoliko dana ili mjeseci.

Isplanirajte svoje vrijeme, trošite ga na neke aktivnosti, udaljite se od računala, kada izlazite van ostavite mobilni uređaj kod kuće, uživajte u prirodi s prijateljima i s obitelji.

Kada vas uhvati želja za Facebook-om, skrenite misli, pozovite nekog na kavu. Iznenadite druge vašim dolaskom, a ne pozivom i porukom, odlučite se za pozitivan i vedar pristup, dajte  drugima razlog da se druže s vama.

Vjerujte vrijedi pokušati.